Home > SVE ZA DOM > Eksterijer > Vrt > Živa ograda
 
 

Vrt

Vaše dvorište može postati mjesto za svakodnevni odmor, druženje i uživanje. Kako bi to postigli Crozilla Vam donosi savjete za uređenje vrta i okućnice

Živa ograda

Žive ograde se razlikuju po boji, obliku, vrsti, teksturi. Neke ograde se prirodno oblikuju i rastu dok za neke treba više vremena. Dijele se na listopadne, zimzelene i četinaste.

Visina i oblik se određuju obrezivanjem tako da ograde mogu biti slobodno rastuće, formirane od jedne ili više vrsta biljaka te mogu biti sastavljene od jedne vrste biljaka. Izgled vaše žive ograde ovisi o izboru biljaka. Najbolje ju je saditi u proljeće ili u jesen, ali ako koristite kontejnerske sadnice možete ih saditi tijekom cijele godine. Naravno, izbor biljaka ovisi o zemljištu jer za svako zemljište postoje biljke koje mu pristaju. Jedna od najpoznatijih biljaka koje se koriste za žive ograde je božikovina. To je biljka koja je pogodna za guste živice. Obrezuje se samo ljeti, a sadi se svakih 45 centimetara. Pogoduje joj sunce ili malo sjene.

 

Kao živa ograda koristi se i jorgovan. Popularan je u parkovima i vrtovima. Žutika je višegodišnja drvenasta biljka. Rijetko naraste kao uspravni grm do dva metara visine. Listovi su cjeloviti, djelomično preobraženi u trnove. Lonicera je biljka penjačica. Može naraste od tri do četiri metra u visinu. Vrlo je pogodna za uzgajanje u velikim teglama na balkonima. Lijepa je zbog gusta rasta, ali i zbog lijepo formiranih listova. Posebno je omiljena zbog prelijepih žuto-crvenih mirisnih cvjetova koji u jesen prelaze u dekorativne crvene bobice. Šimšir je još jedan u nizu grmova koji se koriste za živicu. Grmolik je maleni uspravni bjelogorični grm. Najbolje ga je koristiti za malene živice do metra visine.

Autor: Bruno Gudelj

03-11-2014
Savjeti: 11 do 11